Oditor, Vol. V, Br. 02/2019
OGRANIČENJA SVOJINE U VIDU SUSEDSKIH PRAVA U RIMSKOM PRAVU
Milica Župljanić[1], Mirjana Zorić[2], Valentina Jovanović[3]
Datum dolaska: 16.03.2019.
Datum prihvatanja: 12.05.2019.
doi: 10.5937/Oditor1902023Z
Originalni naučni rad
UDK: 347.238.2(37)
JEL: K19, K49.
Apstrakt
Većina sadašnjih pravnih sistema u Evropi i svetu je izgrađeno na osnovama rimskog prava, a pravna terminologija predstavnja prevod mnogih latinskih originala. Očuvanju rimskih pravnih instituta i rimskog pravničkog rezonovanja do danas, doprineli su razni činioci i stoga Rimljani su nam ostavili mnoge pravne institute koje i danas koristimo u gotovo nepromenjenom obliku. Jedan od njih je svakako institut svojine koji je u klasičnom periodu shvatan kao plena in repotestas. Čak i tada svojina je bila apsolutno pravo samo u granicama određenim pozitivno pravnim poretkom. Uprkos društvenim promenama, oduvek je postojala velika zainteresovanost za pravni režim nepokretnosti, susedskog prava kao i odnose koji tim povodom nastaju. Činjenje ili nenjinjenje koje prouzrokuje ometanje ili nemogućnost vršenja prava svojine na nepoketnostima, dovodi do određenih rimskih pravila u toj oblasti, zarad njihovog regulisanja.
Ključne reči: ograničenja svojine, susedsko pravo, rimska pravila susedskog prava.